Vitamin D

Zašto je važan Vitamin D?
Vitamin D je jedini vitamin koji organizam može sam da proizvodi pod uticajem sunčeve svetlosti zbog čega se često naziva „vitaminom Sunca“. Njegov značaj u organizmu je ogroman i ima brojne funkcije među kojima se mogu izdvojiti:
- uticaj na održavanje i jačanje urođenog i stečenog imunog sistema
- regulisanje metabolizma kalcijuma i fosfora
što ga čini neophodnim za normalno funkcionisanje imunog sistema i normalan razvoj i regeneraciju kostiju i zuba.
Kada je potrebna veća doza vitamina D
Uloga vitamina D i njegov uticaj na zdravlje proučava se skoro 100 godina i danas znamo da je njegova uloga za normalno funkcionisanje organizma mnogo veća nego što se do sada mislilo.
Glavna fiziološka i najbolje proučena funkcija vitamina D
je održavanje optimalnih nivoa kalcijuma i fosfora u organizmu. Osigurava normalnu mineralizaciju, rast i regeneraciju kostiju i zuba. Ako nema dovoljno vitamina D kod dece može doći do razvoja rahitisa, a kod odraslih do osteomalacije i osteoporoze. Osteomalacija je poremećaj ugradnje kalcijuma u kosti nakon završenog rasta. Osteoporoza je gubitak koštane mase. U oba slučaja postoji rizik od preloma kostiju.
Vitamin D igra važnu ulogu
u regulaciji funkcije imunog sistema i imunog odgovora u zapaljenskim procesima. Svoje dejstvo ispoljava stimulišući urođeni i stečeni imunitet, smanjuje oslobađanje medijatora zapaljenja, a podržava odbrambene mehanizme imunog odgovora i aktivira gene zadužene za uništavanje mikroba. Suplementacija je potrebna kod hroničnog umora, nakon virusnih i bakterijskih infekcija, kao podrška našem imunitetu.
Vitamin D je važan za normalno funkcionisanje mišića.
Ako nismo obezbedili dovoljno vitamina i minerala za regeneraciju mišića, može doći do povrede. Neophodan je kod izlaganja organizma povećanom fizičkom naporu.
Njegov deficit povezan je i sa mišićnom slabošću što kod starijih osoba povećava rizik od padova i preloma kostiju.

Glavna fiziološka i najbolje proučena funkcija vitamina D
je održavanje optimalnih nivoa kalcijuma i fosfora u organizmu. Osigurava normalnu mineralizaciju, rast i regeneraciju kostiju i zuba. Ako nema dovoljno vitamina D kod dece može doći do razvoja rahitisa, a kod odraslih do osteomalacije i osteoporoze. Osteomalacija je poremećaj ugradnje kalcijuma u kosti nakon završenog rasta. Osteoporoza je gubitak koštane mase. U oba slučaja postoji rizik od preloma kostiju.

Vitamin D igra važnu ulogu
u regulaciji funkcije imunog sistema i imunog odgovora u zapaljenskim procesima. Svoje dejstvo ispoljava stimulišući urođeni i stečeni imunitet, smanjuje oslobađanje medijatora zapaljenja, a podržava odbrambene mehanizme imunog odgovora i aktivira gene zadužene za uništavanje mikroba. Suplementacija je potrebna kod hroničnog umora, nakon virusnih i bakterijskih infekcija, kao podrška našem imunitetu.

Vitamin D je važan za normalno funkcionisanje mišića.
Ako nismo obezbedili dovoljno vitamina i minerala za regeneraciju mišića, može doći do povrede. Neophodan je kod izlaganja organizma povećanom fizičkom naporu.
Njegov deficit povezan je i sa mišićnom slabošću što kod starijih osoba povećava rizik od padova i preloma kostiju.
Nedostatak vitamina D

Epidemiološka istraživanja pokazala su da je nedostatak vitamina D globalni problem. Procenjuje se da približno 30% do 60% dece i odraslih na svetu ima nedostatak vitamina D tako da se može reći da se radi o svojevrsnoj pandemiji.
Istraživanja pokazuju da u Evropi preko 40% populacije ima nedostatak vitamina D (30-50 nmol/L) dok 13% populacije ima težak nedostatak vitamina D (< 30 nmol/L)*.

Osobe pod povećanim rizikom od nedostatka vitamina D
- osobe koje se nedovoljno izlažu suncu (osobe koje rade u kancelarijama ili dugo borave u drugim zatvorenim prostorijama)
- osobe koje hranom ne unose dovoljno vitamina D
- gojazne osobe
- starije osobe
- trudnice i dojilje
- osobe sa hroničnim bolestima jetre, bubrega i zapaljenskim bolestima creva

Kada da posumnjamo da imamo nedostatak vitamina D?
Nedostatak vitamina D nema jasne i specifične simptome te se najčešće manifestuje kao:
- osobe koje se nedovoljno izlažu suncu (osobe koje rade u kancelarijama ili dugo borave u drugim zatvorenim prostorijama)
- osobe koje hranom ne unose dovoljno vitamina D
- gojazne osobe
- starije osobe
- trudnice i dojilje
- osobe sa hroničnim bolestima jetre, bubrega i zapaljenskim bolestima creva
Zbog čega ja važno imati normalne nivoe vitamina D?
Kod svih ljudi nezavisno od pola, rase i godina života nedostatak vitamina D ima brojne negativne efekte na zdravlje. Održavanje normalnih nivoa vitamina D u organizmu može sprečiti ili umanjiti težinu brojnih poremećaja. Nedostatak vitamina D može biti u vezi sa razvojem i pogoršanjem brojnih stanja i bolesti*:

Da li ste znali ?
Svetski dan vitamina D je 02. novembar.

Dobro pravilo za određivanje da li možemo da proizvedemo dovoljno vitamina D
Ako nam je senka duža od visine, onda ne proizvodimo dovoljno ovog vitamina.
Primetićemo da je zimi tokom većine dana naša senka duža od nas, dok je leti, naša senka znatno kraća tokom sredine dana.

Određivanje nivoa vitamina D u organizmu
Vitamin D se može odrediti testom iz krvi, merenjem koncentracije 25‑hidroksivitamina D.
Nivo 25-hidroksivitamina D*:
<25/30 nmol/L (ili 10/12 ng/mL)
tumači se kao „težak nedostatak“
<50 nmol/L (ili 20 ng/mL)
tumači se kao „nedostatak“
<75 nmol/L (ili 30 ng/mL)
tumači se kao „nedovoljan“
Nivoi 25-hidroksivitamina D od 75 nmol/L do 125 nmol/L (30 ng/mL do 50 ng/mL)
smatraju se optimalnim nivoima vitamina D u organizmu